obratite pažnju

Koja kabina u javnom toaletu je najčistija? Istraživanje otkriva koju većina ljudi bira

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Kabine u javnom toaletu Foto: pixel shepherd / Alamy / Profimedia
Većina ljudi u javnom toaletu instinktivno bira srednju kabinu, ali da li je prva zaista najčistija? Istraživanja otkrivaju šta stoji iza našeg izbora.

Kada uđemo u javni toalet i pred sobom imamo nekoliko slobodnih kabina, izbor obično napravimo za svega nekoliko sekundi. Iako deluje da u tome nema nikakvog pravila, istraživanja pokazuju da ljudi zapravo veoma često biraju po sličnom obrascu. Najveći broj njih, gotovo instinktivno, odlučuje se za kabine koje se nalaze u sredini.

Psiholozi ovu pojavu nazivaju „preferencijom centralnosti“. Kada nam je ponuđeno više gotovo identičnih mogućnosti poređanih jedna pored druge, skloni smo tome da srednju opciju doživimo kao najbolju, najsigurniju ili najprirodniju. Isti princip primećen je i kod izbora mesta u redu, proizvoda na polici, ali i kabina u javnim toaletima.

Srednje kabine najčešći izbor

Kabine u javnom toaletu Foto: Marcel Derweduwen / Alamy / Profimedia

Jedno od zanimljivijih istraživanja na ovu temu sprovedeno je još 1995. godine. Psiholog Nikolas Kristenfeld želeo je da proveri koliko na naš izbor utiče sam položaj ponuđene opcije.

Tokom deset nedelja pratio je korišćenje četiri kabine u javnom toaletu, a kao pokazatelj učestalosti koristio je potrošnju toalet papira.

Rezultat je pokazao vrlo jasnu razliku. Oko 60 odsto potrošenih rolni dolazilo je iz dve kabine koje su se nalazile u sredini, dok je na dve krajnje otpadalo oko 40 odsto.

Drugim rečima, iako su kabine bile praktično iste, ljudi su znatno češće birali sredinu.

Upravo na osnovu ovakvih podataka nastala je i popularna teorija da bi prva kabina mogla da bude najčistija, jednostavno zato što je manje ljudi koristi.

Da li je prva kabina zaista najčistija?

Na prvi pogled, zaključak deluje sasvim logično. Ako većina korisnika zaobilazi kabinu najbližu ulazu i odlazi dublje u toalet, ona bi trebalo da bude manje korišćena, a samim tim i čistija.

Klinički profesor patologije Filip Tierno sa NYU Langone Health navodio je da ljudi zaista često izbegavaju kabine koje su odmah pored ulaza i radije biraju one koje im pružaju nešto više privatnosti.

Foto: Lawren, YAY Media AS / Alamy / Profimedia

Međutim, tu dolazimo do važnog detalja – manje korišćena kabina nije automatski i higijenski bezbednija.

Čistoća javnog toaleta zavisi od mnogo faktora, od toga koliko često se prostor održava do toga kako su ga koristili ljudi pre vas. Zato sama činjenica da ste izabrali prvu ili poslednju kabinu ne znači da ste izbegli bakterije i viruse.

Izgled može da prevari

Jedna od najvećih grešaka jeste procenjivanje higijene samo na osnovu izgleda.

Kabina može delovati potpuno uredno, a da se na kvakama, bravama, slavini ili drugim površinama ipak nalaze mikroorganizmi. Posebno je nezgodno što je za pojedine infekcije dovoljna veoma mala količina virusa da bi došlo do prenosa.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da „najčistija kabina“ zapravo nije nešto što se može pouzdano odrediti samo na osnovu toga gde se nalazi.

- Samo zato što kabina izgleda čisto, ne znači da zaista jeste - poručuje Tierno.

Isto važi i obrnuto. Kabina koja je korišćena manje puta ne mora obavezno biti čistija od one kroz koju je tokom dana prošlo više ljudi, naročito ako se toalet redovno održava.

Muškarci i žene biraju drugačije

Zanimljivo je i da se navike prilikom izbora toaleta razlikuju kod muškaraca i žena.

Kabine u javnom toaletu Foto: pixel shepherd / Alamy / Profimedia

Jedna anketa pokazala je da oba pola uglavnom imaju sklonost ka srednjim opcijama, ali da muškarci nešto češće biraju mesto bliže ulazu, dok žene radije odlaze ka kabinama koje su udaljenije od vrata.

Razlog može biti potreba za većim osećajem privatnosti, ali i sama organizacija toaleta. Kabine, pisoari i raspored prostora nisu svuda isti, pa na odluku utiče više stvari nego što na prvi pogled izgleda.

Ipak, jedno pravilo ostaje prilično dosledno – kada su sve opcije slične, sredina najčešće pobeđuje.

Važnije je šta radite posle

Umesto traženja „savršene“ kabine, stručnjaci smatraju da je mnogo važnije obratiti pažnju na ono što radimo nakon korišćenja toaleta.

Temeljno pranje ruku sapunom i vodom ostaje jedna od najvažnijih mera zaštite. Tierno, na primer, savetuje da se nakon pranja ruke obrišu papirom, a da se istim papirom zatvori slavina kako se čiste ruke ne bi ponovo našle na površini koju su prethodno dodirivali drugi ljudi.

Foto: Traimak Ivan / Alamy / Profimedia

Papir se može iskoristiti i za otvaranje izlaznih vrata, a zatim baciti u kantu za otpatke.

Takve sitne navike mogu biti mnogo korisnije od pokušaja da pogodimo koja je kabina tog dana imala najmanje korisnika.

 Video: Kako piškiti u javnom toaletu

This browser does not support the video element.

00:45
Kako piškiti u javnom toaletu Izvor: Instagram/dr.marija.ristic